SASTAVLJENA PREMA REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ I POČETNICE NASTALE UNUTAR PROJEKTA "KREATIVNE STRATEGIJE" OD STRANE SAMOORGRANIZIRANIH ZAJEDNICA MEXICO CITYJA
NA ŠTO MISLIMO KAD GOVORIMO O SAMOORGANIZIRANJU?
riješili problem u lokalnoj zajednici
Građani se samostalno organiziraju (neovisno o institucijama) da bi zajedno postavili zahtjeve, riješili problem u lokalnoj zajednici ili omogućili neki oblik razmjene koji im država trenutno ne pruža. U samoorganiziranim skupinama okupljeni građani djeluju kolektivno, solidarno i na dobrobit šire zajednice. Ovisno o odluci same skupine, ona može biti potpuno neformalna, grasroots, ili proći kroz neki oblik formalizacije poput registriranja udruge, zadruge i slično.
ŠTO NAM JE ZAJEDNIČKO?
ideja o promjeni
Iako se aktivnosti i oblici razmjene razlikuju od skupine do skupine, sve kreću od iste ideje, a to je aktivna participacija u svakodnevnom životu lokalne zajednice (susjedstva, ulice, kvarta, grada, mjesta i šire) paralelno postojećem ekonomskom i političkom sustavu.
OTKUDA KRENUTI?
uočavanje problema i okupljanje zainteresiranih
Prvi korak je uočavanje problema, zajedničkih interesa i definiranje ciljeva koje želimo postići. Što se događa u lokalnoj zajednici? Koje su problemi i što nedostaje? Na koji ih način možemo riješiti? Što mi konkretno možemo i trebamo učiniti? Na koji način?
Nakon analize trenutnog stanja u zajednici i vlastite ideje o participaciji, dobro je raspitati se postoji li već neka grupa ili inicijativa koja se bavi istim problemom i na koji način to čini.
Drugi korak je okupljanje zainteresiranih. Razgovaramo s poznanicima koji dijele iste interese. Ako se radi o ideji koja je usmjerena na kvart i ulicu, možemo otisnuti letke i oglašavati se po susjedstvu. Kad dogovaramo vrijeme i mjesto prvog sastanka sa svim zainteresiranima, bitno je imati na umu da vrijeme treba odgovarati većini s obzirom na zaposlenje i druge obaveze, a mjesto treba biti što dostupnije i širem krugu ljudi. U najboljem slučaju mjesto okupljanja trebao bi biti javni prostor, primjerice prostorije mjesnih zajednica ili zajedničkih prostorija u zgradi.
KAKO DA SE USUGLASIMO?
način odlučivanja
Unutar grupe svi trebaju imati jednako pravo odlučivanja. Duge diskusije i razilaženja u mišljenjima nisu neuobičajena pojava. Sastanci i temeljita rasprava o problemu u kojoj uvažavamo argumente sugovornika načini su da se pronađe najbolji način rješenja problema i postigne konsenzus. Na redovnim sastancima razgovaramo o radu grupe. Osim sastanaka, mailing lista je dobro sredstvo komunikacije unutar grupe za operativne stvari i kratke izvještaje, pogotovo u slučaju da grupa ima veći domet, odnosno nije vezana uz konkretan prostor.
KAKO SE MOŽEMO ODRŽATI?
samoevaluacija
Kada jednom skupina počne aktivno djelovati, nakon prvih konkretnih akcija, potrebno je napraviti samoevaluaciju.
Koliko je ozbiljan rad grupe? Kakvi su rezultati? Koliko smo vremena spremni odvojiti za rad unutar skupine? Koliko smo ambiciozno postavili ciljeve u odnosu na vrijeme s kojim raspolažemo? Je li nam potrebno dodatno financiranje? Znamo li sve što je potrebno?
Na temelju odgovora možemo razmišljati u nekoliko smjerova. Ako nedostaje ljudi i vremena za obavljanje posla, potrebno je oglasiti rad grupe, povezati se sa sličnim skupinama kako bi se okupilo više zainteresiranih. Ako postoji ideja o ozbiljnom radu za koji je potrebno osigurati materijalna sredstva i vrijeme, možemo razmišljati o registraciji grupe. Formalno funkcioniranje omogućava prijavljivanje projekata za koje se mogu dobiti sredstva preko različitih natječaja i fondacija.
Otvorenost skupine prema novim članovima i povezivanje s grupama sličnih interesa pomaže vidljivosti grupe. Na taj način bit će omogućeno pristizanje novih aktivnih članova a posao će se rasporediti.
KAKO SE MOŽEMO FINANCIRATI?
Unutar skupine možemo osigurati minimalna sredstva kroz donacije članova. Ako su za djelovanje skupine potrebna neka materijalna sredstva koja se ne mogu osigurati svakodnevnim radom i razmjenom unutar skupine, kao registrirana udruga moguće je prijavljivati se na natječaje za projekte u lokalnoj zajednici (npr. gradu), te one koje otvara ministarstva ili iz ostalih fondova. Treba imati na umu da ulaskom u projekt, odnosno neki oblik pravnog odnosa s institucijom koja financira, raspodjela posla postaje formalnija i potrebno se držati dogovorenih rokova.
PITANJE INFRASTRUKTURE
prostor
Ako aktivnosti i rad grupe zahtijevaju određenu infrastrukturu, javlja se problem prostora. Potrebno je raspitati se o prostorima i infrastrukturi koje možemo koristiti bez naknade.
Koji prostori su nam na raspolaganju? Postoji li neka grupa koja nam može ustupiti svoj prostor na korištenje? Možemo li dobiti prostor mjesne zajednice, zajedničkih prostorija unutar zgrade ili kvartovskih kulturnih centara?
NA KOJI NAČIN SISTEMATIZIRATI ISKUSTVO?
Ne zaboravimo na stalnu analizu rada grupe.
Koliko radimo? Kakva je raspodjela posla? Što je moglo biti bolje? Što možemo promijeniti? Koje su prednosti ovakvog načina funkcioniranja? Koji su nedostaci?
Dobar način je razmjena iskustva s drugim grupama. Usporedba metoda rada i učenje iz drugih primjera, skratit će nam put u potrazi za dobrim načinom organiziranja, raspodjelom posla i strategijom djelovanja. Organiziranje edukacije za sve zainteresirane građane i vlastite članove odlična je metoda dijeljenja iskustva, povećanja vidljivosti grupe, umrežavanja, ali i poticanja novih inicijativa. Bitno je senzibilizirati okolinu na probleme u zajednici, a održavanje otvorenih predavanja, kružoka, radionica i sličnih aktivnosti dobre su metode, ne samo u edukaciji drugih, već iz svake edukacije i mi sami možemo mnogo toga naučiti.
ŠTO ZAHTIJEVATI I NA KOJI NAČIN?
Jasna artikulacija ciljeva i rada grupe vrlo je bitna od početka. Trebamo razmisliti koji su nam kratkoročni, a koji dugoročni planovi i na koji ih način možemo ostvariti.
REZULTATI KONKRETNOG RADA
imamo li zahtjeve koje treba adresirati institucijama?
Prema tome ćemo zaključiti je li potrebno ulaziti u dijalog s institucijama i lokalnim udrugama da bismo postigli promjenu koju želimo i na koji način to možemo činiti. Dijalog s institucijom, bilo da se radi o zahtjevu za ustupanje određenog prostora na korištenje ili nečega drugog zbog različitih političkih struktura i inertnosti institucija, često je dug birokratski put. Pri tome je važno da imamo što konkretniji i razrađeniji zahtjev te napomenuti da je riječ o širem javnom značaju za lokalnu zajednicu. Isto tako, potrebno je kod članova grupe i unutar zajednice osvijestiti da je aktivno sudjelovanje u društvenom životu u smislu korištenja javnih gradskih prostora i uključenosti u procese koji se odvijaju u zajednici naše pravo kao građana i da trebamo imati ravnopravnu ulogu u odlučivanju što je od javnog značaja i kako će se resursi koristiti.
NA KOJI NAČIN PODIJELITI POSAO?
horizontalna podjela rada
Problem ravnomjerne podjele posla čest je problem u ovakvim skupinama. Često je riječ o velikom broju pasivnih članova i njih nekoliko koji zaista obavljaju posao. S obzirom da je sav rad volonterski i bazira se na entuzijazmu članova, ne možemo nikoga prisiljavati da preuzme obaveze koje ne želi. Zadatke bismo trebali preuzimati ako znamo da ih možemo ispuniti i ostaviti otvoreno da se radu priključi tko želi. Rad grupe temelji se na povjerenju i solidarnosti među članovima. Mora postojati odgovornost prema preuzetim obavezama. Ključna je horizontalna podjela rada kako bi stav svih članova imao jednaku težinu prilikom donošenja odluka i kako bi im bila omogućena jednaka participacija.
TREBA LI SE POVEZATI S DRUGIM GRUPAMA?
Umrežavanje i povezivanje ključno je za vidljivost rada grupe i razmjenu iskustava. Edukacije i suradnja s drugim grupama na konkretnim projektima pomoći će u stvaranju kontinuiranog i prepoznatog rada grupe.
TREBAMO LI IMATI MEDIJSKU STRATEGIJU?
Medijska je strategija jednako tako bitna jer omogućuje bolju vidljivost grupe i senzibiliziranje javnosti. Ako unutar grupe odlučimo da nećemo kontaktirati s medijima, potrebno je imati na umu da će na taj način biti otežano širiti doseg grupe, pronaći nove članove i širiti ideju o aktivnoj participaciji u zajednici. Društvene mreže, blog ili neki sličan model komunikacije i oglašavanja putem interneta, oglasi po kvartu, otvorene edukacije su jednostavna rješenja, a omogućuju širenje dometa skupine.
JAČANJE GRUPNE POVEZANOSTI
osjećati se dobro
Naposljetku, iako je ozbiljan i konkretan plan potreban kako bi rad grupe bio uspješan i doveo do promjene, isto tako je bitno dobro se osjećati unutar grupe. Pretpostavljamo da je rad unutar grupe dodatna aktivnost koja ne donosi financijsku stabilnost njezinim članovima i sam po sebi već čini dodatan angažman „nakon radnog vremena“. Prema tome, potrebno je da djelovanje unutar grupe nepotrebno ne iscrpljuje članove u smislu međusobnog odnošenja članova grupe, nedostatka komunikacije i dijaloga. Jačanje povezanosti članova unutar skupine bitan je element koji će se reflektirati na rad grupe prema van. Organiziranje zajedničkih aktivnosti i poticanje dijaloga u tom su ključni. Primjerice, mogu se organizirati zajedničke večere, tulumi, izleti ili slične zabave.
