Kako bi se potaknulo umrežavanje i zajedničko djelovanje
različitih organizacija i pojedinaca u polju socijalne borbe,
kao i širenje njihovih znanja i vještina među onima koji nisu
bili u prilici susresti se s takvim idejama (npr. među većinom
srednjoškolskih učenika), izrađen je pojmovnik koji sadrži objašnjenja
brojnih pojmova važnih za socijalno-politički aktivizam i odgovarajuće
teorijske koncepcije. Cilj je da se razumljivim opisima ponude osnove
različitih područja u kojima se radi na društvenim promjenama, a o
kojima se ne govori dovoljno ili se govori površno u sustavu obrazovanja
i u medijima.
Pojmovnik je integralni dio multimedijalne umjetničko-edukativne
instalacije (toolkit) kolektivnog autorstva pod nazivom Početnica, a dio
je dugoročnog projekta “Kreativne strategije” iniciranog 2010. godine
od strane vizualne umjetnice Andreje Kulunčić
19 Studeni 2015
Tribina: ZAJEDNIŠTVO NA DOKOVIMA: SOLIDARNOST NA PRIMJERU LUČKIH RADNIKA I POMORACA
Paralelno opadanju broja sindikalnog organiziranja radnika i snage sindikata općenito, danas sve više dolazi do izražaja i pad iskaza solidarnosti između grupa radnika iz različitih djelatnosti. Podjelama na radnike u industriji i javnom sektoru te privatnim i državnim firmama, sve više dolazi do izražaja razjedinjenost radnika, a to sa svoje strane ohrabruje poslodavce i vlasnike u nastojanjima da radničke organizacije oslabe do kraja. Međutim, solidarnost i dalje figurira kao jedna od najvažnijih sindikalnih vrijednosti, a radnici i sindikati u aktualnim uvjetima pronalaze nove načine na koje je uspijevaju iskazati prema onima koji se upuštaju u industrijske akcije i slične aktivnosti. Inzistiranje na solidariziranju sa srodnim strukama posebno je izraženo u sektoru prometa, gdje se kroz sektorske organizacije nastoji povezati pojedine strukovne sindikate i ukazati na njihove zajedničke interese. Unutar tog okvira posebno je zanimljivo povezivanje pomoraca i lučkih radnika o kojem se, u kontekstu Rijeke, može raspravljati na primjeru aktivnosti Sindikata pomoraca Hrvatske te sindikata u poduzeću Luka Rijeka. Na tribini će biti riječi upravo o njihovom radu, problemima s kojima se susreću u svakodnevnim aktivnostima, ali i o mogućnostima zajedničkog rada koje se s vremenom mogu otvoriti. Osim Rijeke, na tribini će se predstaviti i primjer Luke Koper, gdje su u nedavnom štrajku radnici luke pokazali izuzetnu akcijsku spremnost i odlučnost u borbi za svoja prava. Uz članove i predstavnike sindikata pomoraca i lučkih radnika iz Rijeke i Kopra, na tribini će sudjelovati i aktivisti drugih organizacija koje su se uključile u njihove aktivnosti te time pokazale kako osjećaj solidarnosti ne obuhvaća samo radnike, već se širi na različite grupe populacije i time ponovno gradi veze između različitih grupa populacije za koje se smatralo da su nepovratno narušene.
Izlagači: Sindikalisti pomoraca Hrvatske, Luke Rijeka i Luke Kopar
U suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju – BRID
Moderatorica: Ana Vračar
[Slike: Ivana Katić, Dubravko Matanić]
18 Studeni 2015
Tribina: LIJEVA KRITIKA CIVILNOG DRUŠTVA
Stipe Ćurković (Centar za radničke studije): “Tijekom 1990-ih, većina onoga što se odnosilo za lijeve ili kritičke inicijative, pozivalo je na “civilno društvo” ili mu je pripadalo. No diskurs civilnog društva kakav se tada razvio, kao ni njegov utjecaj, nije moguće razumjeti bez povijesne rekonstrukcije njegovih korijena u socijalističkom periodu. Fokus na ljudska i politička prava formativno je usko vezan za problem represije istih u jugoslavenskom (ili šire: socijalističkom ili realsocijalističkom) kontekstu. Nacionalizam i etničko nasilje 1990-ih, ali i etatistička ideološka pompa koji su ih pratili, taj su fokus samo osnažili. Ono što je ostalo izvan fokusa bila su fundamentalna socio-ekonomska pitanja kapitalističke restauracije. To je nedvojbeno odraz specifičnih prioriteta koje je historijski trenutak nametnuo akterima civilnog društva. No, to ujedno upućuje i na konstitutivnu slijepu pjegu civilnog društvenog diskursa, barem u varijanti koja je tim poljem dominirala u regiji.”
Suzana Kunac (Direktna demokracija u školi): “Prije suvremene tranzicije u Hrvatskoj prethodila je jedna druga tranzicija – pokušaji prijelaza od centralno-planske na tržišno-plansku privredu što se nazivalo privrednom reformom. Uspjeh te reforme bi značio uspostavu konkurentskog tržišta rada, na kojem bi radnička klasa bila izvrgnuta velikoj nesigurnosti i neizvjesnosti. Socijalistička ekonomija je djelovala kao zaštitni omotač gdje su radnici preferirali državnu totalnu zaštitu, a ne sindikalni kišobran parcijalne i uvjetne zaštite. Tako su interesi politokracije i fizikalnog radništva konvergirali u smislu socijalnog i ekonomskog statusa quo. Za radnike su njihovi uži socio-ekonomski interesi bili važniji od stvarnog sudjelovanja u političkoj moći, dok je za politokraciju bilo najvažnije održavanje političkog monopola, što je bilo važnije od privredne efikasnosti. Na toj sukladnosti interesa bio je moguć “društveni ugovor”.Međutim, za radništvo u Jugoslaviji sam rad nije imao nikakvu intrinzičnu vrijednost – ni kao životni poziv u puritanskoj etici niti kao Marxova “prva životna potreba”, rad je ostao kao vanjska neophodnost, isto kao i u tradicionalnom društvu, kojoj pametan čovjek nastoji izbjeći koliko može.
Civilno društvo koje se razvija pod utjecajem novih globalnih društvenih pokreta 80-ih u Jugoslaviji je izvan i politokracije i radnika, poput otpadnika koji ne sudjeluju u postojećem društvenom ugovoru. Prve organizacije nastaju kao kritika postojećeg autoritarnog sustava – djeluju na rastakanje hegemonijske paradigme monolitne komunističke partije koja pod svaku cijenu želi sačuvati status quo, a time i spriječiti društveni razvoj.
U tom društvenom i političkom kontekstu se nalazi odgovor zašto se civilno društvo u Hrvatskoj sve do 2009. i studentske blokade gradi na dihotomiji država-civilno društvo inzistirajući na liberalnom konceptu postavljanja ograničenja djelovanja države organizirajući i osnažujući pritisak odozdo.
Taj liberalni koncept civilnog društva koji neselektivno nabacuje sve: od obrane političkih prava i kulturalnih sloboda do uspostavljanja tržišnih post- kapitalističkih gospodarstava ili čak restauracije kapitalizma može služiti kao riječ-kod ili čak kao pokriće za kapitalizam.”
Zdravko Popović (Direktna demokracija u školi): “Pojam civilnog društva prisutan je u europskom kulturnom krugu još od antičkih vremena, s tim da se njegovo značenje kroz povijest mijenjalo. Svako od tih tumačenja sa sobom nosi i određene probleme, od dobrog, uljuđenog društva reguliranog zakonom u kojem se ljudi i država podrazumijevaju kao isto, preko suženog fokusa na princip pravednog rata u srednjem vijeku (odakle dolazi koncept civila), zatim ideje društvenog ugovora koja dolazi s prosvjetiteljstvom, po kojoj jaka država kroz provođenje zakona omogućuje da društvo bude civilno, sve do do Hegelovog koncepta podjele društva na političku (državnu) i civilnu (ekonomsku) sferu, na osnovu kojeg se gradilo i današnje poimanje civilnog društva. No najproblematičnije tumačenje je upravo to današnje u kojem se civilno društvo poima kao tzv. treći sektor koji sudjeluje u ukupnoj državnoj potrošnji i kao takvo je svedeno na razne rascjepkane organizacije sa svojim partikularnim interesima koje su, umjesto suradnje, upućene na međusobno nadmetanje u prikupljanju financijskih sredstava za svoje djelovanje, čime usprkos svojim proklamiranim namjerama samo dalje proizvode iste one probleme koje pokušavaju riješiti.”
Izlagači/ce: Stipe Ćurković (Centar za radničke studije), Suzana Kunac (Direktna demokracija u školi) i Zdravko Popović (Direktna demokracija u školi)
Moderatorica: Bruna Nedoklan (Direktna demokracija u školi)
[Slike: Ivana Katić, Dubravko Matanić]
17 Studeni 2015
Tribina: ŠTO JE TO TTIP I ZAŠTO SE ŠUTI O TOME?
Europska unija i Sjedinjene američke države trenutno pregovaraju o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), najvećem sporazumu o slobodnoj trgovini u ljudskoj povijesti. Deklarativna svrha ovog sporazuma jest povećati trgovinsku razmjenu između dvije najmoćnije privrede svijeta što bi navodno trebalo rezultirati novim gospodarskim zamahom, otvaranjem novih radnih mjesta i sl. No, kritičari sporazuma upozoravaju kako je njegov stvarni cilj uklanjanje preostalih prepreka akumulaciji kapitala harmoniziranjem zakonodavstva, pri čemu će najvjerojatnije doći do deregulacije i snižavanja standarda s obje strane Atlantika. Razlogu za zabrinutost pridonose i tajnovitost i netransparentnost samog procesa, pri čemu javnost informacije o sadržaju pregovora dobiva na kapaljku, uglavnom preko dokumenata koji slučajno procure u javnost.
Slovenija je do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo, a na ovoj tribini će te imati prilike čuti detaljnije o rezultatima samog istraživanja.
Izlagači: Andrej Gnezda (Umanotera, Slovenija), Duje Prkut (GONG, Zaustavimo TTIP) i Hrvoje Radovanović (Zelena akcija, Zaustavimo TTIP)
Moderatorica: Bruna Nedoklan
[Slike: Tanja Kanazir]
04 Studeni 2015
Tribina: (DIS)KONTINUITETI RADNIČKOG ORGANIZIRANJA I METODA BORBE OD 1900.-2014.
U prostoru Filodrammatike na riječkom Korzu odžana je tribina pod naslovom (Dis)konuietradničkog organiziranja.
Marina Ivandić predstavila je analizu radničkog organiziranja i metode borbi u razdoblju od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do današnjih dana. Marina Ivandić i koautor istraživanja Igor Livada, u svojoj analizi, kao indikatore uzimaju određene prakse organizacije i metode te prate njihov razvoj kroz promjene ekonomskog i političkog konteksta (ratne godine, desetogodišnja vlast HDZ-a, zatim dolazak SDP-a i liberalne demokracije).
Između ostalog, na tribini su bila iznesena iskustva o sljedećim fenomenima: zauzimanje poduzeća kao metoda borbe, stožeri za obranu poduzeća te sudjelovanje udruga civilnog društva u radničkim borbama. Kao jedan od rezultata umrežavanja civilnog društva sa sindikatima nastale su novine RAD., novine o radnim pravima i suradnji, pokušaj da se o radu i radnicima progovori iz pozicije koja ne reproducira dominantne prikaze rada uspostavljene u mainstream medijima već da o radu i sindikalnom organiziranju govore i pišu oni kojih se to najviše tiče – radnici i radnice. Novine RAD predstavio je Nikola Ptić.
Predavanje prati projekcija filma „Što je meni naša borba dala?” (2014.-2015.), čija je autorica koncepta Andreja Kulunčić. Video je snimljen posredstvom Baze za radničku ravnopravnost i demokratizaciju (BRID), Bojana Nonkovića i Novog sindikata. Ideja je pružiti uvid u procese borbe za radnička prava i što se njome dobiva, odnosno ustanoviti što se moglo učiniti drugačije u slučajevima kad ishod borbe nije bio pozitivan.
Govornici: Marina Ivandić i Nikola Ptić
[Slike: Ivana Katić, Dubravko Matanić]
30 Listopad 2015
RADIONICE DIREKTNE DEMOKRACIJE
30. listopada 2015. u prostorijama Filodrammatice na Korzu održane su radionice o direktnoj demokraciji za učenike. Radionicu su posjetili učenici Prve riječke hrvatske gimnazije u pratnji učiteljice Laure AngeIovski, magistre edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i filozofije. Najveći izazov u približavanju materije polaznicima radionica predstavlja nedostatak predznanja o temi direktne demokracije. Taj je termin prije aktiviranja direktno-demokratskih inicijativa bio u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. Analizom predstavničko-demokratskog sustava i ukazivanjem na njegove nedostatke priprema se podloga za prikaz direktno-demokratskog sustava. Dio radionice posvećuje se raspravi među sudionicima unutar koje se definira i eventualni zajednički interes polaznika radionice na osnovu kojeg bi se mogli direktno-demokratski organizirati, kao i način kako se u to upustiti. Prvi korak ka takvoj praksi je prepoznavanje određenog zajedničkog interesa, kao i osnove na kojoj bi članovi dotične zajednice mogli i trebali odlučivati i djelovati zajedno. Radionice Direktne demokracije u školi služe kao pomoć u definiranju tih postavki.
Voditelji: Zdravko Popović i Bruna Nedoklan (grupa Direktna demokracija u školi)
[Slike: Ivana Katić, Dubravko Matanić]
29 Listopad 2015
IZLOŽBA, RADIONICE I DISKUSIJE
Tribina: IZAZOVI OBRAZOVNOG SUSTAVA, GALERIJA FILODRAMMATICA, RIJEKA
U razdoblju od 29. listopada do 20. studenog 2015. godine, Drugo more će u prostoru galerije Filodrammatica ugostiti "Početnicu", multimedijalnu aktivističko-umjetničku instalaciju kolektivnog autorstva, koja je ujedno treći modul projekta "Kreativne strategije" suvremene vizualne umjetnice Andreje Kulunčić.
Uz stalni izložbeni postav tzv. “toolkita” – prenosive modularne prostorne jedinice koju su kreirali svi sudionici projekta – “Početnica” se sastoji od niza aktivnosti koje uključuju radionice, predavanja, tribine i projekcije vezane uz glavne teme projekta: sindikalizam, feminizam, direktna demokracija, Pravo na grad, održivi razvoj i teologija oslobođenja.
Kroz tribinu Izazovi obrazovnog sustava govornici su se osvrnuli na manjkavosti obrazovnog sustava u cjelini i izazove postavljene pred organizacije koje se bave neformalnim obrazovanjem. Po pitanju školskih programa problematična je deficitarnost u obradi gotovo svih društveno i politički relevantnih tema, osobito područja seksualnosti, nacionalnih manjina i kulturne različitosti, medija, demokracije i ljudskih prava.
Zdravko Popović, član grupe Direktna demokracija u školi, govorio je iz pozicije provoditelja izvaninstitucionalnog obrazovanja kroz direktnodemokratske radionice, predstavljajući projekt Početnice, edukativno-aktivističkog programa kojemu je okvir suvremenoumjetnička praksa.
Nikola Baketa govorio je o politikama visokog obrazovanja, građanskog odgoja i obrazovanja kroz prezentaciju Istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj koje je pokazalo kako njihova politička pismenost nije posve u skladu s onom koja bi bila očekivana u demokratskoj političkoj kulturi. Maturanti iskazuju ograničeno znanje u pogledu temeljnih političkih pojmova, poznavanja ustavno-političkog ustrojstva, a posebno se manjkavom pokazuje njihova politička informiranost. Značajan broj maturanata nema razvijene stavove prema pojedinim vrijednostima, kao što su ona vezana uz borbu protiv fašizma, što izlaže te mlade riziku da se njima manipulira.
Na tribini je gostovala Snježana Prijić-Samaržija prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Odsjeku za filozofiju, Filozofskog fakulteta u Rijeci. Područje njezinog interesa je epistemologija i socijalna filozofija, ali i teme primijenjene etike vezane uz bioetku, filozofiju seksualnosti i rodne studije.
[Slike: Ivana Katić, Dubravko Matanić]
01 Listopad 2015
ZAJEDNIČKO DJELOVANJE U SINJU
Početnica zajedničkog djelovanja predstavljena je u Sinju u Galeriji Sikirica, 1. i 2. listopada u sklopu projekta Aktivizam i zajedničko djelovanje. U suradnji umjetnice Andreje Kulunčić te članice i člana grupe Direktna demokracija u školi Brune Nedoklan i Zdravka Popovića Sinj je u dva dana dobio priliku educirati se o konceptima demokracije, osnaživanju članova i članica društva, aktivizmu, radničkim pravima, organiziranim i solidarnim djelovanjem.
Prvi dan prezentiran je sam projekt i prikazan video snimljen 2014. i 2015. godine "Što je meni naša borba dala?" koji je snimljen s ciljem prikaza različitih ishoda radničke borbe. O svojim iskustvima govore sudionici i sudionice štrajkova iz tvornica Itas (Ivanec), Jedinstvo (Zagreb), Pirotehničari (Karlovac), DTR (Zagreb), Finvest (Čabar) i Croatia Bus (Zagreb). Posjetitelji/ce su pokazali/e zainteresiranost za cjelokupan program te se nakon predstavljanja projekta povukla rasprava ponajviše o samom konceptu direktne demokracije te kako bi ona kao takva u praksi mogla funkcionirati.
U jutarnjim terminima narednog dana projekt je predstavljen učenicima i učenicama Tehničke i industrijske škole Ruđera Boškovića i Opće gimnazije Dinka Šimunovića, a upravo su oni i one ciljana skupina koju je potrebno upoznati s pojmovima direktne demokracije, aktivizma, zajedničkog djelovanja, načina samoorganiziranja i više. Dakle, sa svim onim terminima koji nemaju dovoljno prostora u školskom kurikulumu, a jako je bitno mladima pokazati put do promjene jer individua inherentno stvara krug ljudi sa zajedničkim interesima te na takav način kohezivnog djelovanja lakše dolazi do krajnjeg cilja uvođenja promjena u sustav.
U večernjim satima ponovno je prikazan film "Što je meni naša borba dala?" te je održan razgovor s nekadašnjim radnicama propale sinjske Tvornice i predionice konca Dalmatinka.
Pričom o radničkim borbama i pravima zaključeno je gostovanje ovog izvrsnog i uigranog tima čiji daljnji rad i rast svakako treba pratiti i podržavati.
Već naizgled intrigantna igraonica sastavljena od nekoliko drvenih kutija ("tool-kit") koje su ispunjene raznovrsnim informacijama iz različitih područja društvenog života potpuni smisao poprima kada krenete istraživati sve ono što ona zapravo nudi. Na taj način inicira izravnu inkluziju sudionika i sudionica te potrebu i želju za dodatnim educiranjem, promišljanjem i odgovorima na ona pitanja o kojima se u školama rijetko ili nimalo ne diskutira.
[tekst preuzet sa libela.org]
30 Rujan 2015
PUBLIKACIJA
KARTA PROMJENA
Na karti su prikazani, a na poleđini opisani, neki od globalnih primjera
društvenih borbi iz prošlosti i sadašnjosti, čiji ciljevi su bili (i dalje jesu) revolucionarni zbog težnje za promjenom i uspostavom novog društva koje bi svim svojim članovima radilo na korist te dokinulo velike socioekonomske razlike među njima. Svojom masovnošću i dosezima borbe
služe kao inspiracija i poticaj drugim pokretima i zajednicama.
[za uvećan prikaz kliknuti na slike]
17 Rujan 2015
GOSTOVANJE POČETNICE U PULI
Ove godine Početnica je otputovala i u Pulu gdje je u suradnji s DC Rojc održan okrugli stol, prikazivanje filma Što je meni naša borba dala te predavanja za osnovnoškolce i srednjoškolce.
U četvrtak 17.9.2015. održan je okrugli stol pod nazivom "Decentralizacija i participacija u Puli: jučer, danas, sutra" gdje su sudjelovali predsjednik Mjesnog odbora Nova Veruda, predsjednik Gradskog vijeća uz članove grupe Direktna demokracija u školi. Govorilo se o stanju i perspektivama demokracije u Puli, kao i (ne)mogućnosti participacije građana, odnosno sudjelovanja javnosti u raspravama i donošenju odluka, kreiranju gradskih politika uz poseban osvrt na funkciju i potencijale mjesnih odbora i zborovu građana. Nakon toga usljedilo je prikazivanje filma Što je meni naša borba dala i kratki osvrt na to kako je film nastao.
Idući dan održana su dva predavanja i radionice s učenicima O.Š. Tone Peruška sa profesoricom Sanjom Triska-Škrinjar i O.Š. Vidikovac sa profesoricom Brankom Mamula. Nakon klasičnog uvodnog predavanja o predstavničkoj demokraciji, ukazivanjem njegovih nedostataka te nasuprot njemu o direktnoj demokraciji i horizontalnoj strukturi donošenja odluka, dio radionica bio je posvećen čitanju bitnih pojmova i raspravi.
Hvala angažiranim profesoricama, Ani Orsag i Mati.
05 Lipanj 2015
POČETNICA U ZADRU
Ove godine Početnica je gostovala u Zadru 5.6.2015. i 10.6.2015. u Društvenom centru ACME u ulici Nikole Matafara 2. Organizacijsku ulogu preuzela je na sebe platforma 'Okret potpora'.
U sklopu posjete oragnizirana su dva predavanja. Prvo predavanje 5.6. vodio je Zdravko Popović, član grupe Direktna demokracija u školi, a posjetitelji su bili učenici Građanskog odgoja i obrazovanja OŠ Šime Budinića te učenici Gimnazije Franje Petrića uz podršku učiteljice Nere Batine i pedagoginje Antonije Kero. Drugu radionicu održale su par dana kasnije u istom prostoru članice grupe Direktna demokracija u školi, Dijana Ćurković i Bruna Nedoklan gdje je ulaz je bio slobodan za sve posjetitelje. Nakon predstavljanja projekta posjetiteljima je prikazan film "Što je meni naša borba dala?" te je uslijedila radionica i predavanje o direktnoj demokraciji.
13 Svibanj 2015
GOSTOVANJE POČETNICE U DUBROVNIKU
Početnica je gostovala u Dubrovniku od 13.5. do 16.5. 2015. Posjetioci su imali priliku vidjeti i upoznati se s Početnicom u Galeriji Otok a cijela postava ostat će do 29.5.2015.
Početnica je multimedijalna umjetničko-edukativna instalacija kolektivnog autorstva, koja sadrži pojmovnik, kartu, zbirku angažiranog video-materijala, arhivu dosadašnjih radničkih borbi i literaturu iz područja direktne demokracije, sindikalizma, feminizma, teologije oslobođenja, prava na grad, održivog življenja i angažirane umjetnosti.
U sklopu posjeta održana je projekcija filma 'Što je meni naša borba dala?' nakon koje je uslijedilo izlaganje Bojana Nonkovića o suradnji udruga i sindikata, popraćena konstruktivnom raspravom.
Također, održana su dva izlaganja o direktnoj demokraciji za učenike trećeg razreda Gimnazije Dubrovnik. Na oba izlaganja je sudjelovalo dvadesetak učenika koji su postavljali konkretna pitanja oko kojih se odmah otvorila živa rasprava. Jedno izlaganje namjenjeno je za "starije" na kojem se okupilo manji broj ljudi ali gdje je kvantiteta sudionika zamijenjena kvalitetom rasprave.
Članovi Grupe direktna demokracija u školi gostovali su na radio Dubrovniku gdje su predstavili cijeli projekt "Kreativne strategije: Početnica".
Zahvaljujemo se na suradnji profesorima Igoru Miošiću i Jošku Berdoviću te ravnateljici Sanji Putici.
22 Travanj 2015
GOSTOVANJE POČETNICE U SLAVONSKOM BRODU
Početnica je u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod gostovala od 22.4. do 7.5. 2015. uz podršku umjetnika Ivice Šeremeta.
U srijedu 22.4. u 19h Andreja Kulunčić, Martina Kontošić, koordinatorica projekta i članovi grupe Direktna demokracija u školi prezentirali su projekt koji je u svom fizičkom obliku dva tjedna bio izložen u Gradskoj knjižnici. Prezentaciju je slijedila projekcija videa
"Što je meni naša borba dala?"
koji je snimljen 2014. godine i dijelom je arhiva Početnice.
U četvrtak 23.4. u 10h Bruna Nedoklan i Zdravko Popović održali su radionicu direktne demokracije za više od trideset srednjoškolaca kojima su se pridružili i učenici viših razreda osnovne škole.
20 Travanj 2015
PUBLIKACIJA
Kreativne strategije: Početnica
Publikacija "Kreativne strategije: Početnica" osmišljena je u svrhu produbljenja komunikacije između provoditelja programa Početnice i korisnika. Predstavljen je kontekst Kreativnih strategija u kojem je Početnica nastala, njena forma i sadržaj s osobitim naglaskom na direktnu demokraciju i potencijale suvremenoumjetničke prakse kao mogući katalizator i platformu poticanja društvenih promjena. Principi socijalizma, solidarnosti, supsidijarnosti i konsenzusa logično su vezivno tkivo među ostalim društvenim područjima integriranim u korpus Početnice. Kroz poglavlja su predstavljeni provoditelji programa i metode kojima je Početnica aktivna u zajednici: pojašnjavanje osnovnih političkih pojmova, predlaganja literature iz istih područja, snimanja i predstavljanja angažiranih video radova kao još jednog edukativnog alata te održavanje i nadogradnja inkluzivne web stranice početnica.org.
Sadržaj:
1. Predgovor [5]
2. “Kreativne strategije” - multidisciplinarni aktivistički projekt [7]
3. Direktna demokracija [10]
4. Metodologija radionica direktne demokracije [14]
5. Početnice zajedničkog djelovanja [16]
6. Video-početnica [24]
7. www.početnica.org [28]
8. Umjetnost kao edukativno-aktivistička infrastruktura [31]
9. O provoditeljima programa [35]
12 Ožujak 2015
GOSTOVANJE POČETNICE U ČAKOVCU
U četvrtak, 12.ožujka 2015. Početnica je gostovala u Čakovcu u Centru za mlade (CeZaM) - PROSTOR u sklopu njihovog redovnog kulturnog programa. Radionici su prisustvovali učenici Ekonomske i trgovačke škole Čakovec te Gimnazije Josip Štolcer Slavenski Čakovec.
Polaznicima je predstavljen pojam direktne demokracije, pojam parlamentarne demokracije, što znači direktnodemokratski djelovati te osnovna načela i koncepti takvog djelovanja. Također im je predstavljena početnica kao dio alata koji putuje i služi informiranju i edukaciji.
Koordinatori aktivnosti od strane CeZaM-a bili su Matija Čeh i Karlo Kozar. Voditelji radionice bili su članovi grupe Direktna demokracija u školi (Zdravko Popović i Sanela Planinčević)
05 Veljača 2015
RADIONICA O DIREKTNOJ DEMOKRACIJI
U četvrtak, 5.veljače 2015. zagrebačkim srednjoškolcima održana
je radionica o direktnoj demokraciji u prostorijama udruge MAPA u
Sloboštini (Zagreb).
Voditelji radionice sadržaj su prezentirali uz pomoć Početnice -
multimedijalne umjetničko-edukativne instalacije koja funkcionira
kao alat sa pojmovnikom, kartom, arhivom dosadašnjih radničkih
borbi, kao i literaturom iz različitih područja interesa.
Radionici su prisustvovali maturanti zagrebačke gimnazije Lucijan
Vranjanin sa svojom profesoricom filozofije i logike Katarinom
Stupalo a predavanje su održali članovi grupe Direktna demokracija u
školi (Zdravko Popović i Hrvoje Jurić).
30 Siječanj 2015
PREDSTAVLJANJE POČETNICE U PROSTORIJAMA UDRUGE MAPA
Prezentacija programa za 2015. godinu
U petak, 30.siječnja u prostorijama udruge MAPA u Sloboštini organizirana je prezentacija Početnice za zagrebačke novinare/ke koji/e prate područje kulture i aktivizma. Andreja Kulunčić, Martina Kontošić (WHW) i grupa Direktna demokracija u školi predstavili su dosadašnji rad te iznijeli program i planove za 2015. godinu.
07 Studeni 2014
IZLOŽBA U SUBOTICI
DRUGO LICE DEMOKRACIJE
petak, 7. studenog 2014. u 10 sati, galerija dr. Vinko Perčić, Subotica
U sklopu samostalne izložbe Andreje Kulunčić u Subotici od 7. studenog do 5. prosinca 2014. godine u Galeriji “Dr. Vinko Perčić” među pet predstavljenih radova izložena je i Početnica. U okviru postava projekta Bruna Nedoklan, Sanela Planinčević i Dijana Ćurković, članice zagrebačke aktivističke grupe Direktna demokracija u školi, održale su radionicu Osnove direktne demokracije za subotičke srednjoškolce.
Na radionici su se uvodno prikazale i raspravile različite definicije demokracije, različiti oblici demokracije s naglaskom na direktnu demokraciju. S učenicima se problematizirao današnji oblik demokracije te su im prikazani povijesni i suvremeni primjeri direktne demoracije.
13 Lipanj 2014
PREDAVANJE I DRUGI DIO RADIONICE: Socijalna dimenzija religije, emancipatorski potencijal religije i društveni angažman
Pradavanje će održati Jadranka Brnčić
petak, 18h, Galerija Nova Jadranka Brnčić je znanstvenica, prevoditeljica i spisateljica s posebnim odnosom prema teologiji kao formi društvenog izražavanja u kojoj dominira tendencija uspostave konstruktivnog odnosa između kompleksne religijske tematike i jednostavnosti svakodnevnog životnog osjećaja. Naime, unatoč visokom dosegu njenih akademskih napora, jasan osjećaj za vrijeme i prostor u kojem živi nikada nije napustio, posebice u aspektu konstruktivne obrade mnogih spornih elemenata koji se kristaliziraju u kompliciranom odnosu Crkve i sekularnih krugova.
Neke od tih točaka bit će obrađene i u ovom, drugom po redu predavanju te pratećoj diskusiji: Kako vjerovati, a da to ne pogađa i one koji se s vjerom i religijom ne identificiraju? Kako putem vjere unaprijediti shvaćanje svijeta koji nas okružuje? Kako izgleda Crkva s onu stranu uvriježenih predrasuda? Što su uopće Crkva, religija i vjera, te što je njihova svrha, zadaća i misija? U kakvom odnosu stoje, a u kakvome bi trebali stajati Crkva i društvo? Do odgovora ćemo pokušati doći u zajedničkoj raspravi potaknutoj predavanjem Jadranke Brnčić. Dobro došli!
11 Lipanj 2014
PREZENTACIJA PROJEKTA: Početnica zajedničkog djelovanja
prezentacija projekta i dinamike procesa Kreativne strategije Andreja Kulunčić, umjetnica (Zagreb) i grupa Direktna demokracija u školi
srijeda, 20h, Galerija Nova
Autori projekta Početi najbolje što se može opisat će posljednji od tri modula multidisciplinarnog projekta Kreativne strategije koji je inicirala Andreja Kulunčić 2010. godine. Ovaj opsežni projekt sastoji se od istraživanja, arhiviranja i poticanja kreativnih alata koji su ostvareni različitim oblicima samoorganiziranja. Projekt razmatra model početnice kao metaforu zajedničkog djelovanja ali i konkretnih djelatnih i edukativnih alata koji omogućuju društveno djelovanje i traženje alternativnih rješenja u politički nefunkcionalnoj svakodnevici.
Autori projekta će govoriti o procesu i o rezultatima ovog projekta koji se izložbom u Galeriji Nova realizira u formi prenosivog modularnog prostora, svojevrsnog "toolkita" koji sadrži arhivu i početnice iz područja sindikalizma, direktne demokracije, feminizma, kontekstualne teologije i angažirane umjetnosti. Iz Galerije Nova "toolkit" putuje po manjim gradovima Hrvatske i regije s ciljem educiranja, informiranja, otvaranja dijaloga, umrežavanja i prezentacije te arhiviranja dotadašnjih materijala.
10 Lipanj 2014
PREZENTACIJA FILMA I RAZGOVOR S PROTAGONISTIMA: Što je meni naša borba dala?
U kojoj mjeri je moguća samoorganizacija radnika u posrnulim i privatizacijom uništenim poduzećima? Koliki je angažman sindikata i nevladinih organizacija u protestu i pokušajima obrane poduzeća i radnih mjesta u uvjetima dramatičnog urušavanje sustava socijalne sigurnosti? Andreja Kulunčić od travnja 2014. radi u suradnji s Novim sindikatom na videu Što je meni naša borba dala? koji se sastoji od pet izjava o rezultatima zajedničkih borbi radnika za vlastita prava. Ideja vodillja jest pružiti uvid u procese borbe za radnička prava i što se njome dobiva, odnosno ustanoviti što se moglo učiniti drugačije u slučajevima kad ishod borbe nije bio pozitivan da bi ga se promijenilo. Razgovorima sa sudionicima štrajkova i tajnikom Novog sindikata – jednog od najborbenijih sindikata u Hrvatskoj – želi se izvijestiti o pozitivnim mogućnostima borbe te informirati sve one koji se nalaze, ili bi se mogli naći, u situaciji da su im kao radnicima ugrožena osnovna prava.
FESTIVAL ŽELJEZARA: Predavanje "Osnove direktne demokracije"
subota, 7.6. 17:00 @ Institut, Sisak
Na predavanju će se obraditi pojam direktne demokracije i što znači direktnodemokratski djelovati. Promatrat će se razvoj teorija direktne demokracije kao i njezine prakse u odnosu na sustav predstavničke demokracije. Nakon (i prije) uvodnog izlaganja i diskusije prikazuje se video film ‘Što je meni naša borba dala’ o samoorganizaciji radnika te se predstavlja dio prenosive instalacije koju će neformalna grupa Direktna demokracija u školi, a i druge grupe zainteresirane za poticanje zajedničkog djelovanja, koristiti kao konkretan edukativni alat. Taj svojevrstan ‘toolkit’ nastao je sklopu izložbe u Galeriji Nova, Zagreb, 2014. i putuje po gradovima Hrvatske i regije s ciljem edukacije, informiranja, otvaranja dijaloga, umrežavanja i prezentacije, te arhiviranja dotadašnjih materijala.
Sudjeluju: grupa Direktna demokracija u školi
U sklopu preojekta: Početi najbolje što se može Početnica zajedničkog djelovanja, 2013. – 2014.
06 Lipanj 2014
FESTIVAL ŽELJEZARA
Sisak, 6. - 8.6.
‘Početnica zajedničkog djelovanja’ u sklopu izložbe na Festivalu
U sklopu velike izložbe koja se otvara u petak, 6. lipnja u 20 sati u Institutu bit će predstavljen projekt Početi najbolje što se možeautora
Andreje Kulunčić, grupe Direktna demokracija u školi, Novog sindikata u
suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju/ BRID, Luke
Jurasa (autor grafičkog oblikovanja početnice) i Mirne Horvat (autorica
prostornog oblikovanja početnice).
PREDAVANJE I RADIONICA: Socijalna dimenzija religije, emancipatorski potencijal religije i društveni angažman
predavač i voditelj radionice: Branko Sekulić, teolog
srijeda, 18h, Galerija Nova
Koja je uloga Katoličke crkve u hrvatskom društvu? Koji su potencijali društvenog angažmana kojeg nam može ponuditi Crkva kao izvorno socijalno odgovorna tradicija? Najrasprostranjeniji primjer socijalne dimenzije kršćanstva kao društveno senzibilnog projekta može se pronaći u praksama takozvanih teologija oslobođenja koje se, osim što svjedoče univerzalnost crkvenog nauka, zalažu i za partikularnu problematiku unutar konteksta. Ovo sekularno osvještavanje vjerske kvalitete može doprinijeti uspostavi dijaloga trenutačno suprotstavljenih strana kako bi kroz praktičnu uzajamnost dosegli maksimum društvenog konsenzusa, barem u određenim lokalnim okvirima. Prva sesija sastoji se od dva dijela: predavanja otvorenog za sve zainteresirane i radnog dijela za prijavljene sudionike. U diskusiji s polaznicima radionice sudjeluju: Branko Sekulić, teolog (Šibenik) Hrvoje Jurić, filozof (Zagreb), Andreja Kulunčić, umjetnica (Zagreb).
02 Lipanj 2014
TRIBINA: Perspektive novog sindikalizma
moderatorica: Ivana Živković, akivistkinja (Zagreb) koncept: Ženska fronta za radna i socijalna prava sudionice: Jagoda Milidrag Šmid, Mario Kikaš i Bojana Percan, sindikalistice i aktivistkinje (Zagreb)
ponedjeljak, 19h, Galerija Nova
Trenutna situacija zahtijeva građenje širokih društvenih saveza oko obrane i poboljšanja javnih usluga i očuvanja prirodnih resursa, što sindikate stavlja u situaciju da moraju radikalno mijenjati svoje strategije i strukturne kapacitete. Kako bi se mogli boriti za šire društvene ciljeve, sindikati više ne mogu funkcionirati kao sektorske organizacije koje pokušavaju zaštiti (postojeća) prava svojih članova, već moraju prepoznati emancipatorske potencijale sindikalnog pokreta i razvijati ideju široke klasne solidarnosti.
Takav "novi sindikalizam" mora se vratiti u sferu političkoga i probleme promatrati sistemski, a unutarnju strukturnu dinamiku prilagoditi pojavi novog radništva kojem pripadaju i one/i koje/i su izvan svijeta rada (nezaposlene/i, umirovljenice/i, mladi) i one/i čiji je rad često nevidljiv (radnice/i migranti). Pri tome treba posebno napomenuti važnost prepoznavanja postojanja tzv. neproduktivnog ženskog rada, odnosno neplaćenog ženskog rada u kućanstvu kao bitnog momenta za otkrivanje neuralgičnih točaka kapitalističke društvene reprodukcije.
Poseban izazov za "novi sindikalizam" bit će pronalaženje modela za sindikalno organiziranje radnica i radnika zaposlenih u prekarnim oblicima rada (rad na određeno, agencijski rad, outsourcing te svi ostali oblici privremenih i povremenih poslova) koji su postali dominantni oblici zapošljavanja u okviru novih odnosa moći između rada i kapitala te kao takvi neprekidno reproduciraju društvenu nejednakost i siromaštvo. Budući da u takvim oblicima rada dominiraju žene, prepoznavanje važnosti feminističke perspektive u analizi postojećeg neoliberalnog sustava te iznalaženju sistemskih alternativa pokazuje se kao test za budućnost "novog sindikalizma".
29 Svibanj 2014
RADIONICA: Osnove direktne demokracije
voditelji radionice: Dijana Ćurković, aktivistkinja (Zagreb) i Zdravko Popović, aktivist (Zagreb), članovi grupe Direktna demokracija u školi
četvrtak, 18h, Galerija Nova
Na radionici će se obraditi pojam direktne demokracije i što znači direktnodemokratski djelovati. Promatrat će se razvoj teorija direktne demokracije kao i njezine prakse u odnosu na sustav predstavničke demokracije. Kroz tu komparativnu analizu gradi se razumijevanje pojma demokracije kao takve.
Grupa Direktna demokracija u školi je neformalna grupa aktivista (uglavnom studenata i akademskih radnika) osnovana krajem 2011. godine u Zagrebu. Grupa se primarno bavi održavanjem predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama, ali i organiziranjem javnih tribina i radionica o direktnoj demokraciji, prikupljanjem i proučavanjem literature o direktnoj demokraciji i srodnoj problematici, praćenjem problematike uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole te suradnjom sa srodnim projektima, inicijativama i organizacijama.
Od 2009. godine i studentskih blokada fakulteta diljem Hrvatske Balkanom kruži jedan bauk – bauk plenuma. Budući da je plenum najdemokratskiji oblik rasprave, odlučivanja i izvršavanja odluka on je, kao skup svih članova neke zajednice, jedan od ključnih mehanizama direktne demokracije. Na ovoj tribini bit će riječi o ideji i namjeri osnivanja plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu te o usporedbi ideje i namjere i njihove provedbe u djelo, zatim o "plenumskoj demokraciji" u Bosni i Hercegovini tijekom građanskih protesta 2014. godine te o građanskim inicijativama u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina (poput dubrovačke inicijative Srđ je naš), koje uglavnom nisu formalizirale plenum kao organizacijski element, ali su njihova iskustva u raspravi o plenumima interesantna. Tribina će se osvrnuti i na organiziranje radnika prema principima direktne demokracije u čemu plenumi opet igraju ključnu ulogu.
20h otvorenje izložbe "POČETI NAJBOLJE ŠTO SE MOŽE" Početnica zajedničkog djelovanja Galerija Nova, Teslina 7, Zagreb
Autori: Andreja Kulunčić, grupa Direktna demokracija u školi, Novi sindikat u suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) Luka Juras - autor grafičkog oblikovanja izložbe i koautor signalizacije Mirna Horvat - autorica prostornog oblikovanja izložbe i koautorica signalizacije Kustoska podrška i organizacija: Martina Kontošić@WHW, Što, kako i za koga/WHW
Projekt Početi najbolje što se može dio je dugoročnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta Kreativne strategije koji obuhvaća teorijska istraživanja, umjetničku produkciju i procese kritičke refleksije. Projekt je započela Andreja Kulunčić 2010. godine s ciljem mapiranja i poticanja kreativnih strategija i konkretnih platformi za artikulaciju društvenih problema i pružanja podrške traženju njihovih rješenja na mikro i makro razinama. Polazišna točka projekta jest potencijal samoorganizacije pojedinaca i grupa za umrežavanje i jačanje zajedničkog političkog djelovanja. Dosad su u sklopu Kreativnih strategija realizirana dva modula, a treći modul inaugurira se u Galeriji Nova pod nazivom Početi najbolje što se može i bavi se aktualnom problematikom samoorganiziranja radnika u hrvatskom kontekstu te razmatra širi niz društvenih tema. Kontekst trećeg modula određen je erozijom socijalne sigurnosti, masovnom nezaposlenošću i nestabilnim uvjetima tržišta rada u Hrvatskoj, unutar čega se izdvajaju ključne teme: novo siromaštvo, samoorganiziranje radnika, direktna demokracija, društvena solidarnost, samoorganizirane građanske inicijative i kontekstualna teologija.
Svi sudionici projekta zajedno su gradili model početnice kao metaforu i poticaj zajedničkom djelovanju, ali i kao konkretan edukativni alat namijenjen korisnicima za stjecanje znanja u iznalaženju alternativnih rješenja u politički nefunkcionalnoj svakodnevici. Uz izložbu, integralni dio projekta čini niz radionica, predavanja, tribina i projekcija.
FOTOGRAFIJE AKTIVNOSTI I POSTAVA "POČETNICE" U GALERIJI NOVA: Ivan Kuharić, Ivo Martinović, A. Kulunčić
