MEXICO CITY:
SAMOORGANIZIRANE ZAJEDNICE
O NAMA
  KARTA   UNOS   VIDEO   POPIS   TOOL-KIT   AKTIVNOSTI  
INDEXPOJMOVIKORISNE INFORMACIJETEORIJA

svedirektna demokracijakontekstualna teologijafeminizamsindikalizamangažirana umjetnostpravo na gradodrživo življenjeopći pojmovi


ABCČĆDĐEFGHIJKLMNOPRSŠTUVZŽ



FEMINIZAM

(od lat. femina = žena)

Teorijski, društveni i politički pokret koji zagovara veća prava žena u društvu, odnosno ravnopravnost žena i muškaraca. U različitim povijesnim razdobljima i u različitim društvenim uvjetima, te na različite načine i u različitim organizacijskim oblicima, borio se protiv svih formi ugnjetavanja koje proizlaze iz patrijarhata. Važno je naglasiti da feminizam teži ravnopravnosti između žena i muškaraca, a ne zamjeni jedne (muške) dominacije drugom (ženskom) dominacijom. U tom smislu, i muškarci mogu biti feministi; štoviše, da bi feministički pokret bio uspješan, nužno je da i muškarci budu u njega uključeni. Početke feminizma kao jasno postavljene socijalne i političke borbe nalazimo u 19. stoljeću, kada se kao cilj postavlja stjecanje prava žena na svim poljima, posebice na polju osnovnih političkih prava kao što je pravo glasa (za što su se borile “sufražetkinje”). Taj period u povijesti feminizma naziva se “prvim valom feminizma”.
U “drugom valu feminizma”, osobito 1960-ih i 1970-ih, feministički se zahtjevi preciziraju i proširuju, uključujući sustavnu kritiku patrijarhalnog svjetonazora i patrijarhalnih društvenih struktura. U to vrijeme feminizam se diferencira i nastaju različiti feministički pravci kao što su radikalni, socijalistički i liberalni feminizam. Također, feminizam polagano ulazi u akademsku zajednicu čineći značajnu promjenu u okviru postojećih znanstvenih disciplina, njihovog jezika i metodologije (“feminističke epistemologije”). Paralelno dolazi do bujanja različitih političkih inicijativa i organizacija izvan postojećeg poretka i institucija. “Treći val feminizma”, od 1980-ih nadalje, veže se uz širenje polja borbe kroz prenošenje feminističkog uvida na LGBTIQ populaciju (“queer feminizam”), tzv. Treći svijet (“postkolonijalni feminizam”), životnu sredinu (“ekofeminizam”), itd.

FINANCIJSKA SNAGA SINDIKATA

Proizlazi većinom iz doprinosa članova kroz financijske članarine. Veća financijska snaga znači veći kapacitet zapošljavanja stručnjaka u stručnim službama sindikata, što znači bržu i bolju pravnu uslugu, kvalitetniji terenski rad, više informiranja i edukacije, itd. Ipak, velika financijska snaga sindikata ne znači nužno da će se sredstva trošiti isključivo u interesu članstva.