MEXICO CITY:
SAMOORGANIZIRANE ZAJEDNICE
O NAMA
  KARTA   UNOS   VIDEO   POPIS   TOOL-KIT   AKTIVNOSTI  
INDEXPOJMOVIKORISNE INFORMACIJETEORIJA

svedirektna demokracijakontekstualna teologijafeminizamsindikalizamangažirana umjetnostpravo na gradodrživo življenjeopći pojmovi


ABCČĆDĐEFGHIJKLMNOPRSŠTUVZŽ



GENETSKA RAZNOLIKOST KULTIVIRANIH VRSTA I PASMINA

Odnosi se na ukupan broj sorti i pasmina biljaka i životinja koje čovjek uzgaja. Industrijski model poljoprivredne proizvodnje zasniva se na korištenju sve manjeg broja genetski sve sličnijih “univerzalnih” sorti i pasmina, koje su prilagođene zahtjevima globalnog tržišta i kapitala. Nasuprot genetskoj raznolikosti kakvu smo imali nekad, danas govorimo o genetskoj eroziji. Prema procjenama FAO-a (UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu), u posljednjih 100 godina izgubili smo oko 75 % ukupne genetske raznolikosti bilja. Veliki dio te raznolikosti činile su lokalne sorte, varijeteti i populacije koje nikada nisu bile istražene. Time je izgubljen značajan dio ruralne baštine jer mnoge od tih sorti imaju potencijale za različite namjene, prilagodbu specifičnim lokalnim uvjetima proizvodnje, kao i svojstva otpornosti na određene bolesti i štetnike itd. Genetsku raznolikost važno je sačuvati za buduće naraštaje jer o njoj ovisi budućnot čovječanstva i života na planetu.

GRUPE SOLIDARNE RAZMJENE

Zajednice koje neposredno povezuju one koji žele nabavljati svježu, domaću, zdravu i ekološku hranu s onima koji je proizvode. Engleski izraz Community Supported Agriculture (CSA) pojašnjava da se radi o konkretnoj podršci i jačanju održivosti autonomnih malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, s ciljem izgradnje održivog sustava prehrane. Grupe solidarne razmjene s jedne strane pružaju mogućnost povoljne nabave zdrave hrane, ali s druge strane garantiraju proizvođačima solidaran otkup proizvoda bez obzira na to jesu li oni estetski idealni ili ne, čak i ako sezonski izbor nije velik. Najčešći oblik aktivnosti grupa solidarne razmjene je grupno nabavljanje sezonskog organskog voća i povrća direktno od malih lokalnih i/ili ekoloških proizvođača, ali nije jedini, jer ključno je da se radi o transparentnom i solidarnom načinu razmjene proizvoda i usluga, direktnom kontaktu i stvaranju odnosa međusobnog povjerenja. U nekim slučajevima članovi mogu dobiti proizvode u zamjenu za organizacijski posao ili volontiranje. Budući da se teži tome da svi članovi grupa solidarne razmjene preuzimaju određene obaveze, a svi mogu grupi ponuditi svoje proizvode i usluge, zapravo se može reći da ove grupe postupno brišu razlike između proizvođača i potrošača jer svi imaju nešto za ponuditi, odnosno za razmijeniti.