Teorijski, društveni i politički pokret koji zagovara veća prava žena u društvu, odnosno ravnopravnost žena i muškaraca. U različitim povijesnim razdobljima i u različitim društvenim uvjetima, te na različite načine i u različitim organizacijskim oblicima, borio se protiv svih formi ugnjetavanja koje proizlaze iz patrijarhata. Važno je naglasiti da feminizam teži ravnopravnosti između žena i muškaraca, a ne zamjeni jedne (muške) dominacije drugom (ženskom) dominacijom. U tom smislu, i muškarci mogu biti feministi; štoviše, da bi feministički pokret bio uspješan, nužno je da i muškarci budu u njega uključeni. Početke feminizma kao jasno postavljene socijalne i političke borbe nalazimo u 19. stoljeću, kada se kao cilj postavlja stjecanje prava žena na svim poljima, posebice na polju osnovnih političkih prava kao što je pravo glasa (za što su se borile “sufražetkinje”). Taj period u povijesti feminizma naziva se “prvim valom feminizma”.
U “drugom valu feminizma”, osobito 1960-ih i 1970-ih, feministički se zahtjevi preciziraju i proširuju, uključujući sustavnu kritiku patrijarhalnog svjetonazora i patrijarhalnih društvenih struktura. U to vrijeme feminizam se diferencira i nastaju različiti feministički pravci kao što su radikalni, socijalistički i liberalni feminizam. Također, feminizam polagano ulazi u akademsku zajednicu čineći značajnu promjenu u okviru postojećih znanstvenih disciplina, njihovog jezika i metodologije (“feminističke epistemologije”). Paralelno dolazi do bujanja različitih političkih inicijativa i organizacija izvan postojećeg poretka i institucija. “Treći val feminizma”, od 1980-ih nadalje, veže se uz širenje polja borbe kroz prenošenje feminističkog uvida na LGBTIQ populaciju (“queer feminizam”), tzv. Treći svijet (“postkolonijalni feminizam”), životnu sredinu (“ekofeminizam”), itd.
